Intelektualno stvaralaštvo moguće je zaštititi odgovarajućim oblicima intelektualnog vlasništva čije vrste su patent, žig (zaštitni znak), zaštićeni industrijski dizajn, oznake zemljopisnog podrijetla i oznake izvornosti, zaštićena topografija poluvodičkih proizvoda, zaštićena biljna sorta dok autorsko pravo predstavlja posebnu kategoriju intelektualnog vlasništva.
Žig, logo ili trademark se može sastojati od znakova, osobito riječi, uključujući osobna imena, ili od crteža, slova, brojki, boja, oblika proizvoda ili pakiranja proizvoda, ili zvukova. Žig će biti podoban za registraciju samo ako je prikladan za razlikovanje proizvoda ili usluga jednoga poduzeća od proizvoda ili usluga drugih poduzeća i za prikazivanje u registru na način koji omogućuje nadležnim tijelima i javnosti da odrede točan i jasan predmet zaštite koju žig pruža nositelju žiga.
Da bi žig bio zaštićen na području RH, potrebno je isti registrirati pri Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo, što može učiniti svaka fizička i pravna, domaća i strana, osoba. Žig je moguće zaštititi i za područje EU ili na međunarodnom području.
Zaštita žigom u Hrvatskoj vrijedi 10 godina od datuma prijave te se vrijeme zaštite može produžavati neograničeno na razdoblja od po daljnjih 10 godina pod uvjetom pravovremenog podnošenja zahtjeva prethodno isteku važenja zaštite od 10 godina.
Iako nije obavezno provesti pretraživanje već postojećih registriranih žigova prethodno podnošenju zahtjeva za registraciju žiga, preporučljivo je ipak provjeriti postoji li u Hrvatskoj registriran sličan ili identičan žig kako bi se izbjeglo eventualno podnošenje prigovora odnosno možebitno onemogućavanje registracije žiga od strane nositelja ranijeg prava.
Registracija žiga nositelju žiga daje isključiva prava koja proizlaze iz njega. Navedeno znači da nositelj registriranog žiga ima pravo zahtijevati da se svim trećim stranama koje nemaju njegovu suglasnost spriječi uporaba u trgovačkom prometu, u vezi s proizvodima ili uslugama, bilo kojeg znaka koji vrijeđa pravo njegova registriranog žiga. Tako je moguće zahtijevati da se spriječi upotreba znaka koji je istovjetan s registriranim žigom i koji se rabi u odnosu na proizvode ili usluge koji su istovjetni s onima za koje je žig registriran. Također, biti će moguće zahtijevati sprječavanje upotrebe znaka koji je istovjetan s registriranim žigom ili sličan istom, neovisno o tome jesu li proizvodi ili usluge za koje se žig rabi istovjetni ili slični ako taj žig ima ugled u Republici Hrvatskoj i uporaba toga znaka bez opravdanog razloga nepošteno iskorištava razlikovni karakter ili ugled takvog žiga ili im šteti.
Zahtjev za registraciju žiga podnosi se u propisanom postupku Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo te o zahtjevu Zavod odlučuje u upravnom postupku.
Neće biti moguće registrirati kao žig znakove koji ne udovoljavaju uvjetima iz članka 6. Zakona o žigu u smislu toga da mora biti riječ o znakovima prikladnim za razlikovanje proizvoda ili usluga jednog poduzeća od proizvoda ili usluga drugog poduzeća odnosno da je riječ o znakovima koji se mogu prikazati na način da je točan i jasan predmet zaštite koju žig pruža. Također, neće biti moguće registrirati žig koji nema nikakav razlikovni karakter ili žig koji se sastoji od oznake ili podataka koji primjerice služe za označavanje vrste, kakvoće, količine, namjene, vrijednosti, zemljopisnoga podrijetla ili vremena proizvodnje pojedinog proizvoda. Neće biti dopušteno registrirati kao žig niti onaj koji bi se sastojao isključivo od oznaka ili podataka koji su postali uobičajeni u svakodnevnom govoru ili u dobroj vjeri i ustaljenoj trgovačkoj praksi s obzirom da će također nedostajati osnovno obilježje žiga – razlikovni karakter.
Kako je prethodno navedeno, nadležnim tijelima i javnosti mora biti jasno kakvu zaštitu nositelju žig pruža, slijedom čega neće biti dopuštena niti registracija žigova takve naravi da javnost mogu dovesti u zabludu, primjerice u odnosu na vrstu, kakvoću ili zemljopisno podrijetlo proizvoda ili usluga. Naravno, neće biti dopuštena registracija niti za žigove koji su protivni javnom poretku ili prihvaćenim moralnim načelima ili koji ne bi imali odobrenje nadležnih tijela. Konačno, biti će potrebno posebnu pozornost obratiti na to radi li se možda o znakovima koji su isključeni iz registracije na temelju zakonodavstva Europske unije, pravnih propisa Republike Hrvatske ili međunarodnih sporazuma kojih je Europska unija ili Republika Hrvatska stranka.
Dakle, ako postoje prethodno navedeni razlozi Državni zavod za intelektualno vlasništvo nema izbora nego odbiti zahtjev za registraciju s obzirom da je riječ o apsolutnim razlozima propisanim Zakonom o žigu za odbijanje zahtjeva. S druge strane, u pojedinim slučajevima će usvajanje odnosno odbijanje zahtjeva ovisiti o tome hoće li treća osoba podnijeti prigovor odnosno da li postoji nositelj ranijeg žiga koji bi mogao istaknuti prigovor da je žig za koji je podnesen zahtjev istovjetan s ranijim žigom i ako su proizvodi ili usluge za koje je podnesena prijava za registraciju istovjetni s proizvodima ili uslugama za koje je raniji žig zaštićen odnosno ako postoje drugi zakonom propisani razlozi za podnošenje prigovora.
Isto tako, na temelju prigovora nositelja ranijeg prava neće se registrirati žig ako bi njegova uporaba vrijeđala neko od ranijih prava, kao što su pravo na ime, pravo na osobnu sliku, autorsko pravo ili druga prava industrijskog vlasništva, sve pod uvjetom da su ta prava stečena na dan koji je raniji od datuma prijave za registraciju žiga s tim da će se uzeti u obzir, kada je to primjereno, pravo prvenstva koje je zatraženo u odnosu na takav žig.
Zaključno, s obzirom da je kod registracije žigova ključan razlikovan karakter te postojanje odnosno nepostojanje ranije registriranog žiga, važno je pravovremeno podnijeti zahtjev nadležnom Zavodu za registraciju žiga te posebnu pozornost obratiti na provjeru ispunjava li traženi znak sve zakonom propisane uvjete za registraciju kao žig odnosno trademark.
Iva Babić, odvjetnica