Nakon prvog dijela ovog članka u prošlom broju, o managerskim ugovorima i opcijskim dionicama, u ovom dijelu članka obuhvaćena su preostala tri najčešća pitanja koja zanimaju managere.

1. Odgovornost uprave d.o.o. za štetu

Odgovornost za štetu prema Zakonu u o trgovačkim društvima sastoji se od:

•  odgovornosti za štetu prema društvu
•  odgovornost za štetu prema vjerovnicima društva

Odgovornost za štetu prema društvu – opće pravilo o odgovornosti za štetu temelji se na odredbi koja kaže da direktori moraju voditi poslove društva s pozornošću urednog i savjesnoga gospodarstvenika i čuvati poslovnu tajnu društva. Oni direktori koji povrijede svoje obveze odgovaraju za štetu društvu.

Kad govorimo o dužnoj pozornosti koja se očekuje od direktora, naglasak je na poduzetničkoj odluci. Naime, Zakon propisuje da direktor ne postupa protivno svojoj dužnosti ako smije na temelju primjerenih informacija razumno pretpostaviti da djeluje za dobrobit društva. Čak i ako je nastala šteta, direktori neće odgovarati ako nisu povrijedili svoje dužnosti. Pri tome je važno naglasiti da je teret dokazivanja postupanja sukladan dužnoj pažnji na direktoru kao eventualnom tuženiku.

U slučaju kada društvo ima više direktora, vrijedi pravilo o solidarnoj odgovornosti. Drugim riječima, društvo može tražiti naknadu štete od bilo kojeg od direktora.

Često se događa da se podijele poslovi (koji sadrže odgovornosti) pojedinih direktora u društvu. To ne znači da je automatski isključena odgovornost onih direktora kojima dotični posao nije dodijeljen u nadležnost. Naime, ne mora riječ biti o aktivnoj radnji direktora. Netko može povrijediti dužnost i svojom pasivnošću (npr. ako ne provede potrebni nadzor ili se ne usprotivi štetnoj radnji iako zna za nju).

Sudska praksa – poznat je slučaj kada je direktor tvrdio da ne može odgovarati za štetu prouzročenu zloporabama, jer nije vodio poslovne knjige, već je treća osoba obavljala najveći dio tog posla. Sud je međutim utvrdio da direktor odgovara za uredno vođenje poslovnih knjiga i poslova unutarnjeg nadzora te da je ta dužnost bila povrijeđena u konkretnom slučaju (VTS, Pž-6024/13-3).

Odgovornost za štetu prema vjerovnicima

Vjerovnici društva mogu ostvarivati zahtjev za naknadu štete direktno protiv direktora:

1. ako ne mogu svoje tražbine podmiriti od društva – nije nužno da je vjerovnik prethodno pokušao naplatiti svoju tražbinu u ovršnom ili sličnom postupku, već je dovoljno da je, postavljajući zahtjev za naknadu štete upozorio na činjenicu da društvo ne može podmiriti njegovo potraživanje i da je tu činjenicu tijekom postupka dokazao.
2. ako je direktor grubo povrijedio dužnost da primijeni pozornost urednog i savjesnoga gospodarstvenika – budući da se u ovom slučaju traži veći stupanj nepažnje (gruba povreda dužnosti), teret dokaza da postoji taj stupanj krivnje snosi tužitelj (vjerovnik), a ne direktor.

Sudska praksa – iz sudske prakse proizlazi, na primjer; da činjenica da je u vrijeme sklapanja pravnog posla društvo imalo blokiran račun ne znači sama po sebi da je grubo povrijeđena dužnost direktora, jer je direktor možda mogao predvidjeti da će u vrijeme dospijeća obveze društvo moći podmiriti svoje obveze prema tužitelju (VTS, Pž-4016/04-3 i Pž-1268/05-3).

• Naplata i osiguranje naplate potraživanja

Po kriteriju naplativosti, potraživanja možemo podijeliti na:

1. Naplativa – za koja vjerovnik nema opravdanu sumnju da ih dužnik u dogovorenom roku neće podmiriti
2. Djelomično naplativa – za koja vjerovnik ima opravdanu sumnju da ih dužnik u dogovorenom roku neće podmiriti ili ih neće podmiriti u cijelosti
3. Nenaplativa – za koja vjerovnik ima saznanja da ih dužnik u dogovorenom roku neće podmiriti (stečaj, predstečaj i sl.)

Kod naplate potraživanja, bitno je pitanje kakvo potraživanje mora biti da bi se krenulo u njegovu naplatu. Kratki odgovor bio bi da mora biti dospjelo i da se mora temeljiti na ugovoru odnosno nekom pravnom odnosu.

Kod naplate potraživanja bitno je razlikovati dva temelja za određivanje ovrhe: vjerodostojnu ispravu i ovršnu ispravu. U vjerodostojne isprave svrstavamo račun, obračun kamata, mjenicu i ček s protestom, izvadak iz poslovnih knjiga, javnu ispravu, po zakonu ovjerovljenu privatnu ispravu, ispravu koja se po posebnim propisima smatra javnom ispravom, dok su ovršne isprave – ovršna sudska odluka (presuda, rješenje, platni nalog), ovršna sudska nagodba, ovršna nagodba iz postupka medijacije, ovršna odluka arbitražnog suda, ovršna odluka donesena u upravnom postupku (rješenje, zaključak) i nagodba, nagodba pred sudovima časti pri komorama u RH i ovršna javnobilježnička odluka i isprava.

Managere često zanima kako osigurati naplatu potraživanja. Najkraći odgovor bio bi: zadužnicom, mjenicom, upisom založnog prava, jamstvom, bankarskom garancijom, policom osiguranja naplate potraživanja, escrow računom, uključujući i prethodnu provjeru boniteta kupca.

• Pravni kontroling – usklađenost poslovanja s pravnim propisima i kontrola poslovanja s pravnog aspekta (legal compliance)

Za managere je izuzetno važno voditi brigu da poslovanje poslovnog subjekta bude usklađeno s pravnim propisima.

Zašto je to važno?

Jer osigurava:

• punu usmjerenost managera na poslovanje
• profesionalnost u obavljanju poslovanja
• izostanak straha od kontrole nadležnih tijela i posljedica izricanja kazni

Kako se provodi – kontinuiranom kontrolom usklađenosti poslovanja s pravnim propisima:

• provjera urednosti temeljnih akata društva, statusnih, upravljačkih i imovinskih prava
• provjera usklađenosti ugovornih prava i obveza društva sa zakonskim propisima i aktima društva
• provjera razine osiguranja naplate i instrumenata osiguranja naplate, stanja ovršnih i drugih postupaka pred sudovima, javnim bilježnicima i drugim tijelima
• provjera statusa i važenja registracija žiga i industrijskog dizajna, stupnja ostvarene zaštite intelektualnog vlasništva, usklađenost autorskih i srodnih ugovora sa zakonskim odredbama te provjera pravnog statusa Internet domena
• provjera usklađenosti zaštite osobnih podataka u društvu (GDPR i zaštita osobnih podataka)
• provjera usklađenosti transakcija s propisima o zaštiti tržišnog natjecanja i provjera postojanja koncentracije
• provjera statusa upisa nekretnina u vlasništvu društva, provjera usklađenosti s propisima o zaštiti okoliša, postojanja lokacijskih, uporabnih i drugih dozvola za nekretnine društva
• provjerausklađenosti radnopravne dokumentacije s propisima radnog prava
• provjera statusa zaštite na radu
• priprema za inspekcijske kontrole i kontrole drugih nadležnih tijela, provjera postojanja i izrada procedura za postupanje u postupcima kontrole

Tko ga provodi – pravne službe i odvjetnici.

Autor: Petar Petrić, odvjetnik, Petrić & Kajić odvjetničko društvo d.o.o.