Zaštita na radu je sustav pravila, načela, mjera, postupaka i aktivnosti, čijom se organiziranom primjenom ostvaruje i unapređuje sigurnost i zaštita zdravlja na radu, s ciljem sprječavanja rizika na radu, ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, bolesti u vezi s radom te ostalih materijalnih i nematerijalnih šteta na radu i u vezi s radom.

Tko su obveznici primjene?

Zaštita na radu i odredbe Zakona o zaštiti na radu primjenjivi su u svim djelatnostima u kojima radnici obavljaju poslove za poslodavca. Obrtnici koji obrt obavljaju samostalno, bez zaposlenih radnika nisu obveznici zaštite na radu, jednako kao niti poslodavac koji je zastupan po jednoj fizičkoj osobi koja je ujedno i jedini radnik kod poslodavca.

Zaštita na radu u svojoj ukupnosti obuhvaća različite sustave pravila, pa tako pravila pri projektiranju i izradi sredstava rada, pravila pri uporabi, održavanju, pregledu i ispitivanju sredstava rada, pravila koja se odnose na radnike te prilagodbu procesa rada njihovom spolu, dobi, fizičkim, tjelesnim i psihičkim sposobnostima, načine i postupke osposobljavanja i obavješćivanja radnika i poslodavaca sa svrhom postizanja odgovarajuće razine zaštite na radu,  načine i postupke suradnje poslodavca, radnika i njihovih predstavnika i udruga te državnih ustanova i tijela nadležnih za zaštitu na radu, zabranu stavljanja radnika u nepovoljniji položaj zbog aktivnosti poduzetih radi zaštite na radu, kao i ostale mjere za sprječavanje rizika na radu, a sve sa svrhom uklanjanja čimbenika rizika i njihovih štetnih posljedica.

Zaštita na radu se sastoji od osnovnih i posebnih pravila zaštite na radu, ovisno o tome o kojoj se djelatnosti radi odnosno o kojem stupnju rizika za sigurnost i zdravlje radnika se radi.

Osnovna pravila zaštite na radu imaju prednost u primjeni u odnosu na posebna pravila zaštite na radu, no kod pojedinih poslodavaca biti će potrebno dodatno primijeniti i posebna pravila zaštite na radu, i to ako se rizici za sigurnost i zdravlje radnika ne mogu ukloniti ili se mogu samo djelomično ukloniti primjenom osnovnih pravila zaštite na radu.

Obveza poslodavca je provoditi zaštitu na radu

Poslodavac koji zapošljava radnike je obvezan organizirati i provoditi zaštitu na radu, vodeći pri tome računa o prevenciji rizika te obavještavanju, osposobljavanju, organizaciji i sredstvima.

Poslodavac je obvezan provoditi prevenciju u svim radnim postupcima, u organizaciji rada i upravljanju radnim postupcima, pri čemu mora osigurati radnicima najveću moguću razinu zaštite na radu.  Pri organiziranju i provođenju zaštite na radu, poslodavac je obvezan uvažavati prirodu obavljanih poslova te prilagoditi zaštitu na radu promjenjivim okolnostima radi poboljšanja stanja.

Također je poslodavac u organizaciji radnog procesa i povjeravanju poslova radniku obvezan voditi računa o sposobnostima radnika koje mogu utjecati na zaštitu na radu.

U svrhu unapređivanja sigurnosti i zaštite zdravlja radnika poslodavac je obvezan poboljšavati razinu zaštite na radu i usklađivati radne postupke s promjenama i napretkom u području tehnike, zdravstvene zaštite, ergonomije i drugih znanstvenih i stručnih područja, te ih je obvezan organizirati tako da smanji izloženost radnika opasnostima, štetnostima i naporima, a osobito izloženost jednoličnom radu, radu s nametnutim ritmom, radu po učinku u određenom vremenu (normirani rad), radi sprječavanja ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi s radom.

S obzirom da je poslodavac taj koji je dužan organizirati i provoditi zaštitu na radu, on je i taj koji je odgovoran snositi troškove provođenja zaštite na radu.

Procjena rizika

Poslodavac je obvezan, uzimajući u obzir poslove i njihovu prirodu, procjenjivati rizike za život i zdravlje radnika i osoba na radu, osobito u odnosu na sredstva rada, radni okoliš, tehnologiju, fizikalne štetnosti, kemikalije, odnosno biološke agense koje koristi, uređenje mjesta rada, organizaciju procesa rada, jednoličnost rada, statodinamičke i psihofiziološke napore, rad s nametnutim ritmom, rad po učinku u određenom vremenu (normirani rad), noćni rad, psihičko radno opterećenje i druge rizike koji su prisutni, radi sprječavanja ili smanjenja rizika.

Poslodavac je obvezan imati procjenu rizika izrađenu u pisanom ili elektroničkom obliku, koja odgovara postojećim rizicima na radu i u vezi s radom i koja je dostupna radniku na mjestu rada.

Procjena rizika je temelj poslodavcu sukladno kojem će primjenjivati pravila zaštite na radu, preventivne mjere, organizirati i provoditi radne i proizvodne postupke, odnosno metode te poduzimati druge aktivnosti za sprječavanje i smanjenje izloženosti radnika utvrđenim rizicima, kako bi otklonio ili sveo na najmanju moguću mjeru vjerojatnost nastanka ozljede na radu, oboljenja od profesionalne bolesti ili bolesti u vezi s radom te kako bi na svim stupnjevima organizacije rada i upravljanja osigurao bolju razinu zaštite na radu.

Propusti učinjeni u postupku procjene rizika (npr. propust uočiti vjerojatnost nastanka opasnog ili štetnog događaja na radu ili u vezi s radom, pogrešna procjena štetnosti događaja, odnosno podcjenjivanje njegove štetne posljedice i sl.) ne oslobađaju poslodavca obveza i odgovornosti u vezi sa zaštitom na radu.

Poslodavac je obvezan utvrditi i obavljati poslove zaštite na radu u skladu s procjenom rizika, stanjem zaštite na radu i brojem radnika.

Poslodavac koji zapošljava do uključivo 49 radnika, poslove zaštite na radu može obavljati sam ako ispunjava propisane uvjete ili obavljanje tih poslova može ugovoriti ugovorom o radu sa stručnjakom zaštite na radu. Ako pak zapošljava od 50 do 249 radnika, biti će obvezan obavljanje zaštite na radu ugovorom o radu ugovoriti sa stručnjakom zaštite na radu, dok je poslodavac koji zapošljava 250 ili više radnika to dužan ugovoriti s jednim ili više stručnjaka zaštite na radu.

Također, s obzirom da su ove obveze ovisne o broju radnika, postoji mogućnost i da više poslodavaca koji posluju na istoj lokaciji međusobno ugovore zajedničko obavljanje poslova zaštite na radu.

Odgovornost za organiziranje i provođenje zaštite na radu

Poslodavac je odgovoran za organiziranje i provođenje zaštite na radu radnika u svim dijelovima organizacije rada i u svim radnim postupcima.

Čak i ako poslodavac u svrhu organizacije i provođenja zaštite na radu zaposli jednog ili više stručnjaka zaštite na radu ili obavljanje poslova zaštite na radu ugovori s osobom ovlaštenom za obavljanje tih poslova, svejedno će poslodavac biti odgovoran za organizaciju i provođenje zaštite na radu.

Odgovornost u slučaju propusta u organizaciji ili provedbi zaštite na radu

Cilj pravilne organizacije i redovite provedbe zaštite na radu je zaštita radnika te sprječavanje ozljeda na radu i profesionalnih bolesti koje radnici mogu na radu pretrpjeti.

U odnosu na ozljede na radu i profesionalne bolesti vrijedi načelo objektivne odgovornosti za štetu poslodavca što znači da se ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra da potječe od rada.

Poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

U određenim slučajevima, ovlaštena osoba za provođenje mjera zaštite na radu također može odgovarati za štetu na radu i u vezi s radom, ako istu uzrokuje poslodavcu odnosno radniku obavljanjem poslova zaštite na radu, ako ne postupa u skladu s odredbama Zakona o zaštiti na radu i drugih propisa.

Zaključno, važno je iz perspektive poslodavaca zbog njihove objektivne odgovornosti pravilno i pravovremeno organizirati zaštitu na radu te istu redovito provoditi kako bi se izbjegle odnosno umanjile posljedice ozljeda na radu i profesionalnih bolesti radnika.

Iva Babić, odvjetnica

Petrić & Kajić odvjetničko društvo d.o.o.