Zbog porasta protekcionizma, Europska komisija sve aktivnije doprinosi otvaranju izvoznih tržišta za europske gospodarstvenike.
Europska komisija je u svom izvješću iz lipnja 2019. godine istaknula da se europska poduzeća suočavaju sa sve većim brojem prepreka na stranim tržištima koje Europska unija uspješno uklanja pa je tako uklanjanjem prepreka u 123 takva slučaja, povećan izvoz u vrijednosti od 6 milijardi eura.
U složenom kontekstu sve većih trgovinskih napetosti i sve brojnijih protekcionističkih mjera, imperativ za EU je da nastavi braniti interese svojih gospodarstvenika na globalnim tržištima.
Najveći učinak na izvoz iz EU-a imaju mjere koje su uveli Kina, SAD, Indija i Alžir. One se odnose na 80 % ukupnog izvoza EU-a pogođenog novim mjerama i uglavnom su usmjerene na sektore čelika, aluminija i informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT).
U suradnji s državama članicama EU-a i poduzećima u okviru EU-ove strategije poboljšanog pristupa tržištu prošle je godine Komisija uklonila 35 trgovinskih prepreka, među ostalim u Kini, Japanu, Indiji i Rusiji.
Te su se mjere odnosile na osam ključnih sektora izvoza i ulaganja EU-a, i to: poljoprivredu i ribarstvo, automobilsku industriju, odjevni i kožarski sektor, vina i jaka alkoholna pića, kozmetičke proizvode, mineralne proizvode, dijelove zrakoplova te informacijskokomunikacijsku opremu.
Među ostalim, u 2018. uklonjene su sljedeće prepreke trgovini i ulaganjima:
– kineska ograničenja uvoza goveđih i ovčjih proizvoda
– ruske nezakonite antidampinške mjere za laka gospodarska vozila
– carine na elektroničku robu
– obvezni veterinarski certifikati kojima se ograničavao izvoz proizvoda od kože u Indiju
– ograničenja uporabe odobrenih aditiva u vinu i jakim alkoholnim pićima u Japanu – obvezno označivanje tekstilnih proizvoda u Egiptu.
Cilj je EU osigurati da se naša poduzeća u potrazi za mogućnostima izvoza i ulaganja u zemljama izvan Europe mogu natjecati pod jednakim uvjetima. To naravno uključuje i poduzetnike iz Republike Hrvatske.
Primjeri različitih mjera iz kojih je vidljivo koliko su mjere koje poduzima EU učinkovite u zaštiti poduzetnika iz država članica
1. Prije nego što su uvedene mjere namijenjene zaustavljanju kineskih dampinških praksi, kineski uvoz bio je prijetnja opstanku keramičke industrije EU-a, kojoj se smanjila dobit, ulaganja i zaposlenost.
Uvođenjem mjera situacija se poboljšala: industrija EU-a ponovno je postala profitabilna, a produktivnost i ulaganja znatno su se povećali. u jer ona kako bi pratila kretanja na tržištu stalno moraju modernizirati svoju opremu. Zahvaljujući mjerama stabilizirala se zaposlenost na 60.000 zaposlenih.
2. Mjere za bicikle iz Kine drugi su važan primjer učinkovitosti instrumenata trgovinske zaštite, te su po prvi puta uvedene 1993. godine ali su produživane budući da se zaključilo da su te mjere i dalje nužne za obranu od kineskog štetnog dampinga.
Industrija bicikala u EU-u danas ne bi postojala da nije bilo tih antidampinških mjera. U drugim zemljama, u kojima mjere nisu uvedene ili nisu produživane, kineski izvoznici preuzeli su gotovo cijelo domaće tržište.
Zahvaljujući tim mjerama, industrija EU-a mogla je ponovno ostvarivati skromnu, ali održivu dobit.
Naime, bez industrije bicikala u EU-u, ne bi postojala niti industrija dijelova bicikala u EU-u niti bi Europa mogla razviti važno novo tržište, tj. industriju električnih bicikala koja i dalje ima znatan potencijal rasta.
Tako je u EU-u čak 11 000 radnih mjesta izravno povezano s proizvodnjom bicikala, 16 000 s proizvodnjom dijelova bicikala i 3 600 s električnim biciklima.
Što se tiče električnih bicikala, Europska komisija je u siječnju siječnju 2019. uvela konačne antidampinške i antisubvencijske mjere na uvoz električnih bicikala iz Kine. Utvrđeno je da su kineski izvoznici električnih bicikala ostvarivali koristi od velikih subvencija.
3. Prije uvođenja mjera trgovinske zaštite za aluminijske kotače iz Kine, industrijska proizvodnja u EU se pogoršala upravo zbog dampinškog kineskog uvoza.
Tako se smanjio obujam proizvodnje i prodaje te su rasli gubici.
Pet godina nakon uvođenja antidampinških pristojbi situacija se bitno promijenila. Industrija EU-a uspjela je ostvariti veliku dobit, kineski uvoz se smanjio, a tržišni udio kineskog uvoza pao je za gotovo 75 %.
Industrija EU-a povećala je svoju prodaju za 28 % i proizvodnju za 25 % te je otvoreno 1 200 novih radnih mjesta. I ovo je primjer mjera koje se i dalje produžuju kako se kineski izvoznici ne bi vratili na tržište EU s ogromnim količinama po dampinškim cijenama.
4. Nizozemska teletina na kineskom tržištu – izgrađena na obiteljskim tradicijama VanDrie grupa je grupa u vlasništvu Nizozemaca specijalizirana za teleće meso. Od ranih 1960-ih, grupa je rasla i postala najveći svjetski proizvođač integrirane teletine i telećeg mlijeka, obuhvaćajući više od 25 gospodarskih subjekata. Međutim, 2000. godine kineske vlasti uvele su zabranu teletine i goveđih proizvoda podrijetlom iz EU te su na taj način zatvorili pristup navedenoj grupaciji prema vrlo obećavajućem tržištu.
Kina je uvela zabranu uvoza teletine i goveđeg mesa iz EU, koji se odnosi na rizik od goveđe spongiformne encefalopatije (BSE).
Ovo dugogodišnje trgovinsko ograničenje povezano sa BSE je sada neopravdano i stvorilo je značajne i nepoštene prepreke u trgovini EU s Kinom, sprječavajući nizozemske tvrtke poštenom pristupu ovom novom tržištu.
Da bi zaštitila gospodarstvenike od ovih neopravdanih mjera Kine, EU je započela svoju strategiju uklanjanja barijera i nastavila ukazivati na problem sve dok je to bilo potrebno, koristeći sve moguće forume.
Zajednički napori, na kraju su doveli do toga da grupacija ima pristup kineskom tržištu od listopada 2018. godine.
Tako je sada VanDrie prvi europski (nizozemski) proizvođač teletine koji je dobio odobrenje izvoziti teleće proizvode u Kinu, te očekuje prodaju teletine u iznosu od 15 milijuna eura u Kini u sljedeće tri godine.
EU pokazuje da u obrani interesa svojih izvoznika poduzima sve što je potrebno.
5. Španjolski proizvođač kože ponovno na indijskom tržištu kože – DERCOSA je španjolski proizvođač kože za industriju obuće, remena i kože. Osnovana 1972. godine, kompanija je stvorena s namjerom stvaranja nusproizvoda mesne i kožne industrije. Do sada je DERCOSA je postala etablirani i značajni specijalist za goveđu te antilop kožu, s uglednom međunarodnom klijentelom i ogromnom paletom proizvoda.
U ljeto 2018. godine Indija je predstavila novi zahtjev, prema kojem je sav uvoz kožnih proizvoda postao podložan sanitarnom certifikatu, uključujući goveđu te antilop kožu. Ovako nešto nije uobičajeno u toj industriji, jer EU i razni drugi partneri obično traže sanitarni certifikat za sirovu kožu i kožu. Za daljnju prerađenu kožnu robu, veterinarsko uvjerenje se obično ne zahtijeva jer su takvi proizvodi prošli nepovratni proces pretvaranja sirove kože i kože u štavljene proizvode, tako da je indijski uvjet da se traži veterinarska potvrda za takvu kožnu robu bio neopravdan.
Kompanija je prijavila prepreku Europskoj uniji, te je EU odmah započela sa svojom strategijom uklanjanja prepreke. Delegacija EU i španjolsko veleposlanstvo u New Delhiju uložili su velike napore kako bi prenijeli problem indijskim vlastima u svim relevantnim prigodama, inzistirajući na tome da prepreka bude uklonjena bez ikakvih odgađanja.
Takvo inzistiranje je na kraju pridonijelo odluci Indije da izuzme najmanje trinaest kategorija kožnih proizvoda iz svog zahtjeva za potvrdom koji predstavlja veliki teret. Time je roba koja je prethodno bila blokirana na granici puštena a kompanija je nastavila izvoz proizvoda u Indiju i povećala prisutnost na tržištu.
Uspjehom provedenih aktivnosti EU-a, DERCOSA nije jedina već je jedna od mnogih proizvođača u tom sektoru koja ima koristi od uklanjanja ove barijere, omogućavajući nastavak izvoza EU za niz kožnih proizvoda.
Nakon nastavka porasta protekcionizma, i dalje ćemo u potpunosti iskoristiti EU Partnerstvo za pristup tržištu ako se pojave bilo kakve prepreke za našu industriju.“
U Europskoj uniji su tijekom posljednjih nekoliko godina instrumenti trgovinske zaštite postali sve važniji jer su se pokazali nužnima za suočavanje s izazovima globalne trgovine.
Tako je Komisija pojačala borbu protiv subvencija trećih zemalja kojima se narušava trgovina. Naime, subvencije kojima se pridonosi stvaranju viška kapaciteta mogu imati znatan učinak narušavanja i često dovode do prelijevanja viška proizvodnje na izvozna tržišta. Takvo subvencioniranje de facto često ima učinke koji su slični izvoznim subvencijama, a koje su opet zabranjene pravilima WTO-a.
Zbog sve veće važnosti rješavanja problema subvencioniranja u trećim zemljama Komisija je pokrenula posebnu bazu podataka o subvencijama namijenjenu postizanju veće transparentnosti u pogledu programa stranih subvencija.
Baza podataka sada je objavljena na web-u Komisije i redovito se ažurira.
Iz već navedenih mjera razvidno je da je okviru osiguranja poštenih uvjeta trgovine za europsku industriju Komisija intervenirala i kad su treće zemlje namjeravale uvesti neopravdane mjere trgovinske zaštite usmjerene na izvoz iz EU-a.
Tako su 2018., službe Komisije intervenirale u oko 70 ispitnih postupaka u pogledu trgovinske zaštite u stranim zemljama. Cilj je tih postupaka osigurati poštovanje pravila i izbjeći zloporabu instrumenata trgovinske zaštite. Neki su od važnijih primjera sljedeći:
1) SAD je pokrenuo ispitne postupke u pogledu uvoza velikih civilnih zrakoplova iz Kanade. Taj je predmet neizravno utjecao na EU jer je uključivao društvo iz EU-a koje proizvodi krila za kanadske zrakoplove. Mjere su mogle izravno ugroziti oko 4 000 radnih mjesta u EU-u. Komisija je tijekom ispitnog postupka SAD-a nekoliko puta intervenirala i uputila na očite nedosljednosti predmeta s pravilima WTO-a. Točnije, usmjerila se na nepostojanje štete za industriju SAD-a. Taj je argument doveo do okončanja ispitnog postupka SAD-a u siječnju 2018.
2) Komisija je uspješno intervenirala u turskom zaštitnom ispitnom postupku u pogledu guma, koji je mogao utjecati na godišnji izvoz iz EU-a u vrijednosti od 450 milijuna EUR: Komisija je uvjerljivo intervenirala i mjere su izbjegnute.
3) Komisija je intervenirala u antidampinškom ispitnom postupku u Kolumbiji u pogledu smrznutih krumpirića iz EU-a. Kao rezultat toga, smanjen je broj društava obuhvaćenih pristojbama te su snižene razine pristojbi. Međutim, te su mjere i dalje problematične te Komisija razmatra daljnje korake kako bi ih uklonila, kao što su daljnje bilateralne intervencije ili moguće djelovanje u okviru WTO-a.
Iz svih navedenih primjera može se izvesti jedinstven zaključak da EU kontinuirano poduzima različite sveoubuhvatne i ciljane mjere radi zaštite interesa gospodarskih subjekata svojih država članica te da snažno u tome podupire ekonomije svojih članica, među njima i hrvatsku.
Petar Petrić, odvjetnik
