Obveze poduzetnika u zaštiti „zviždača“

Zakonom o zašititi prijavitelja nepravilnosti („zviždača“) koji stupa na snagu 1. srpnja 2019. godine, uvodi se za sve poslodavce koji zapošljavaju najmanje 50 osoba, obveza uspostave sustava unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti – korupcije ili nesavjesnog poslovanja.

Zakonom se uređuje prijavljivanje nepravilnosti, postupak prijavljivanja nepravilnosti, prava osoba koje prijavljuju nepravilnosti, obveze tijela javne vlasti te pravnih i fizičkih osoba u vezi s prijavom nepravilnosti, kao i druga pitanja važna za prijavu nepravilnosti i zaštitu prijavitelja nepravilnosti.

Hrvatska do ovog zakona nije imala zakon koji bi na cjelovit način uređivao problematiku zaštite „zviždača“ već je zaštita bila propisana odredbama više zakona kao što je Zakon o radu, Kazneni zakon, Zakon o državnim službenicima, Zakon o trgovini.

Cilj je zakona učinkovita zaštita prijavitelja nepravilnosti koja uključuje i osiguravanje dostupnih i pouzdanih načina prijavljivanja nepravilnosti. Prema ovom zakonu, svaki je poslodavac s najmanje 50 zaposlenih dužan u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijeti opći akt kojim je dužan urediti postupak unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti i imenovanja povjerljive osobe. Poslodavac je također dužan imenovati povjerljivu osobu i zamjenika povjerljive osobe u roku od 9 (devet) mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

Osnovna dužnost imenovane povjerljive osobe je za zaprimi i istraži svaku prijavu nepravilnosti, da ispita prijavu najkasnije u roku od 60 dana, da prijavu proslijedi ovlaštenim tijelima ako nepravilnost nije riješena s poslodavcem te da o svemu poduzetom kao i o ishodu postupka obavijesti prijavitelja.

Poslodavac koji ne donese opći akt kojim uređuje postupak unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti u zakonskom roku ili ne imenuje povjerljivu osobu ili nakon primitka prijave ne ispita prijavu i ne poduzme radnje iz svoje nadležnosti, bit će kažnjen za prekršaj novčanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kn. Novčanom kaznom od 30.000,00 d 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj ako npr. spriječi prijavljivanje nepravilnosti, ako pokuša otkriti ili otkrije identitet prijavitelja nepravilnosti, ne zaštiti ga od štetne radnje kao i za niz drugih prekršaja. Za sve propisane prekršaje kaznit će se i odgovorna osoba poslodavca.

Zaštita „zviždača“ posebno je aktualna u cijeloj Europskoj uniji. Tako je Europski Parlament je 16. travnja ove godine izglasao pravila o minimalnim standardima zaštite za građane koji objave slučajeve kršenja zakona EU-a. Pravila su prethodno dogovorena s ministrima EU-a.

Pravila koja su izglasana obuhvaćaju područje javne nabave, financijskih usluga, sprečavanja pranja novca, sigurnost proizvoda i prometa, zaštitu potrošača, javno zdravstvo, zaštitu podataka i druga područja. Novim će se pravilima zahtijevati uspostava sigurnih kanala za podnošenje prijava kako unutar organizacija, privatnih ili javnih s više od 50 zaposlenih, tako i javnim tijelima.

Zviždačima će se omogućiti da izaberu žele li odgovorna tijela interno izvijestiti o nepravilnostima ili se izravno obratiti nadležnim nacionalnim tijelima, kao i relevantnim institucijama, tijelima, uredima i agencijama EU-a. Zakonom se izričito zabranjuje odmazda i uvode zaštitni mehanizmi kako bi se spriječilo da se zviždača suspendira, degradira i zastrašuje ili mu se prijeti drugim oblicima odmazde.

Nakon potvrde pravila od strane Vijeća ministara, države članice moraju u roku od dvije godine početi primjenjivati nova pravila. Trenutačno samo deset država članica pružaju sveobuhvatnu pravnu zaštitu.

Petar Petrić, odvjetnik